Kretanje samojeda
(Članak iz časopisa Moj Pas, HKS)


Kao pomoć svim ljubiteljima pasa, uzgajivačima, gledateljima na izložbama, ali i kao pripomoć kinolozima koji se pripremaju za kinološke suce, odlučio sam na ovaj način prenijeti članak glasila HKS-a od prije nekoliko godina.

Pas koji se prvoklasno kreće nešto je posebno. Njegova ljepota i sklad, kako u ringu tako i na livadi, snažni pokreti stražnjih nogu povezani na harmoničan način s izdašnim iskorakom prednjih nogu, podjednako nadahnjuju iskusnog izlagača i običnog posjetitelja izložbe. Ponos i zadovoljstvo što posjedujete jednu takvu životinju daleko nadilazi sve moguće nagrade i pobjede.
Poznati kinolog Karl Michael Smith na primjeru samojeda opisuje prvoklasno kretanje psa.


Kas je način hoda kojeg većina sudaca traži kod ocjenjivanja kretanja. Kas se odvija u dvije faze: Lijeva prednja i desna stražnja noga se zajedno pokreću, nakon čega slijedi pokretanje desne prednje lijeve stražnje noge. Da bi se postigla stalna potpora tijela prednja šapa se pokreće lagano prije stražnje šape.
Kas je vrlo podesan za prelaženje čvrstog zemljišta i većih udaljenosti pri umjerenoj brzini. To je način kretanja kod kojeg koriste vukovi u traganju za plijenom. Također, to je odličan način kretanja za procjenjivanje povezanosti kretanja i strukture jer bolje od bilo kojeg drugog načina kretanja pokazuje dobre i loše točke u građi dijelova koji se kreću.
Pas pravilne grade, u živahnom kasu, odlikuje se maksimalno snažnim potiskivajućim pokretima stražnjih nogu. Ta sila koju su stvorili stražnji udovi prenosi se na prednje preko leđnih slabina, hrpta i grebena. Kod pravilnog položaja lopatica naprezanje se prenosi na njih, a silu apsorbiraju mišići.
Pokret prema naprijed prouzročen akcijom stražnjih nogu premjestit će ravnotežu psa prema naprijed. Dolazi do maksimalnog mogućeg ispružanja u ramenom zglobu u svrhu kompenzacije ovog pomaka. To se najbolje može obaviti kod lopatice postavljene pod kutom od 45 stupnjeva. Prednji udovi trebaju imati dovoljno dugu nadlakticu, jer to omogućava izdašan iskorak uz položaj šapa blizu podlozi. Na taj način se prednji udovi suprostavljaju nestabilnosti prouzročenoj pokretima stražnjih nogu. Vrat i glava će biti gurnuti prema naprijed pomičući težište prema naprijed, što rezultira ubrzanjem i brzinom.
Kako bismo bolje razumjeli učinak strukture na kretanje, možemo psa podijeliti u tri odjeljka: prednji udovi; top line i trup; te stražnji udovi. U istom trenutku oni trebaju činiti skladnu cjelinu.
PREDNJI UDOVI
U sastavu prednjih udova nalazi se lopatica. Lopatica treba biti dugačka i postavljena pod kutem od 45 stupnjeva prema podlozi. Humerus ili nadlaktična kost zatvara pravi kut s lopaticom i otprilike je iste dužine. Podlaktica se spaja s humerusom u lakalnom zglobu i međusobno zatvaraju kut od 135 stupnjeva. Došapja se spajaju s podlakticom preko zglobova šapja; inače, došapje ima umjereni kut od 10-15 stupnjeva.
Prednji udovi obavljaju mnoštvo funkcija. Oni podnose otprilike 60 posto težine psa i stvaraju dio sile koja pokreće psa, pogotovu kod kretanja unatrag. Prednji udovi apsorbiraju dio udara koji se stvara kod pokreta stražnjih nogu i sudjeluju u održavanju ravnoteže. Korektni prednji udovi dozvoljavaju psu da se kreće ravno naprijed bez nenormalnih pomaka u stranu ili valjanja.
Ključ za pravilan front je lopatica. Lopatica postavljena pod kutom od 45 stupnjeva duža je i šira od lopatice koja je poslavljena vertikalno ili pod kutom od 60 stupnjeva. Učinak mišića se pojačava s dužinom lopatice; šira lopatica povećava presjek mišića i tako mišićnu snagu. Lopatica postavljena pod kutom od 45 stupnjeva leži prislonjena uz prsni koš. Takva lopalica se pomiče u dužem luku od vertikalnije postavljene lopatice, npr. od one postavljene pod 60 stupnjeva. Ona omogućava duži iskorak i pomicanje nogu paralelno s linijom kretanja.
Ne postoji drugi položaj lopatice pri kojem bi se mogao povećati iskorak. Lopatica postavljena pod 45 slupnjeva daje maksimalni iskorak, a pod 60 stupnjeva povećava vertikalnu komponentu iskora ka, tj. pomicanje gore i dolje jednako je pomaku prema naprijed. Osim toga, lopatica postavljena pod 45 stupnjeva dozvoljava šapi da dotakne zemljište točno u trenutku kad se noga ispruži, te se tako smanjuje opterećenje prednjih udova.
Humerus ili nadlaktična kost treba biti otprilike iste dužine kao i lopatica. Ona je poslavljena pod kutom od 90 prema lopatici. Na laj način se dobiva maksimalno duga nadlaktica bez povećanja visine psa. Duža nadlaklica se kreće u dužem luku, te je tako omogućen duži iskorak. Duža nadlaktica po većava dužinu mišića zvanog triceps te na taj način i pokretanje podlaktice. Sposobnost nadlaktice da apsorbira udar, stvara silu i sudjeluje u kretanju raste s njenom dužinom.
Kod kretanja, prvi dio šape koji doliče zemljište jest njen stražnji dio; sloga se udar direktne prenosi na kosti došapja. Stoga došapja moraju biti lagano elaslična, a ne kruta. Lagano ukošena došapja treba razlikovali od mekanih došapja.
Lagano ukošena došapja će apsorbirali udar pri kontaklu šape s tlom, očuvati prednje udove od prenaprezanja i povećati njihovu učinkovilosl. Stoga psi s dugačkim lopalicama poslavljenima pod kutom od 45 stupnjeva i dugačkim nadlakticama (postavljenima pod 90 stupnjeva prema lopaticama) trebaju imati i odgovarajuće ukošena došapja.
TOP LINE I TRUP
Top line se sastoji od glave i vrata, leđa (koja dijelimo na greben, hrbat, leđne slabine i križa) i repa. Trup dijelimo na grudi, prsni koš i abdomen.
Glava i vrat zajedno premještaju težište prilikom svakog pokreta.
Kod trčanja pas ispruža glavu i vrat prema naprijed; što stvara nestabilnost jer se težina pomiče prema naprijed a ujedno se povećava brzina. Ako pas želi stati, glavu i vrat će pomaknuti prema težištu, tj. u pravcu stražnjeg dijela. Vrat je integralni dio prednjih udova. Svi mišići koji pokreću nogu prema naprijed, direktno ili indirektno ovise o potpori vrata. Vratni mišići, poput svih mišića, kontrahiraju 2/3 dužine mesnatog dijela. Za povećanje opsega kretnje morate povećati dužinu mesnatog dijela mišića; a za povećanje snage presjek mišića.
Ovčji ili konkavni vrat je prouzročen slabošću vratne muskulature i ne daje dovoljnu potporu pri pokretima nogu prema naprijed. Bikovski ili kratki vrat skraćuje dužinu mišića, pa tako i opseg kretnji u prednjim udovima koji ovise o tim mišićima.
Greben leži iza vrata na početku kralješnice. Prvih sedam kralješaka sudjeluju kod pokreta u ramenu. Oni se razlikuju od kralješaka koji izgrađuju ostatak kralješnice. Njihovi stražnji nastavci su duži, te usmjereni prema gore i prema stražnjem dijelu psa.
Hrbat sadrži šest kralješaka. Kralježnica treba biti ravna i oblikovati liniju paralelnu s podlogom kad je pas u stavu.
Ipak, u leđnim slabinama mora postojati povijenost. Područje leđnih slabina je izgrađeno od 7 kralješaka. Ti kralješci su nagnuti prema naprijed da bi pružili boju potporu mišićima stražnjih nogu. Sila koju stvaraju stražnje noge se prenosi preko leđnih slabina i kralješnice na prednje udove. Leđne slabine također sudjeluju i u ublažavanju udara pri kontaktu prednjih nogu s podlogom. Leđne slabine nemaju potporu niti od jedne koštane strukture te je bitno da su organizirane u obliku luka da bi bile snažne. Pad u križima i usađenost repa su dobri indikatori ukošenosli zdjelice.
Grudi i prsni koš su vrlo bitni za oblikovanje psa koji se dobro kreće. Pritom se traži dubina prsiju. Prvih četiri ili pet rebara ne smije biti tako jako zaobljeno kao ostala rebra. Kod tih rebara se traži da budu plosnatija da se omogući pokretljivost u ramenom zglobu. Za rad je mnogo pogodnije nešto uže, a duboko tijelo, nego tijelo s bačvastim prsima. Ono pruža dovoljno prostora plućima i srcu, te sprečava preveliku lateralnu pokretljivost kod kretanja. Na kapacitet srca i pluća više djeluje dužina nego zaobljenost rebara. Dubina tijela se najbolje određuje u području devetog rebra.
Zaobljenost prsiju se mora nastaviti i na trbušni dio. Trbuh leži iza prsnog koša. Standard traži da mora biti lagano uvučen. To dozvoljava većim mišićima koji se pružaju između zdjelice i rebara da djeluju u pravoj liniji što inače ne bi bilo moguće.
STRAŽNJI UDOVI
U sastav stražnjih udova ulazi zdjelica. Ona je postavljena pod kutom od 30 stupnjeva prema horizontali. Femur ili natkoljenična kost se spaja sa zdjelicom u zglobu kuka pri čemu zatvaraju pravi kut. Dužina femura je otprilike ista kao i dužina zdjelice.
Koljeni zglob spaja potkoljenicu i natkoljenicu i zatvara kut od otprilike 90 stupnjeva.
U području šapja se spajaju potkoljenica i došapje i tu se oblikuje kut od 120 stupnjeva.
Došapje je postavljeno okomito prema podlozi. Stražnji udovi sudjeluju u podržavanju težine, ali je njihova glavna funkcija da stvaraju silu koja pokreće psa. Sila koju stvaraju stražnje noge proporcionalna je razlici u duljini između kontrahirane i ispružene noge kod koračanja. Iz tog proizlazi značaj dobro kutovanog koljena koje je značajno za stvaranje sile pri kretanju. Kad se stvara dovoljna sila noga pokreće tijelo naprijed sve dok se moment sile ne izgubi. Pritom noga trpi od opterećenja koje stvara protusila u kontaktu s podlogom.
Stražnji udovi su prije svega konstruirani za potiskivanje. Dok front održava stabilnost, stražnji udovi povećavaju nestabilnost. To je način na koji se postiže lokomocija ili kretanje. Bitno je da koljeno bude dobro kutovano; Sto povećava duljinu femura i njemu pripadajućih mišića natkoljenice. I mišići koji izvode pokrete u skočnom zglobu time postaju duži.
Kao što želimo dužu natkoljenicu zbog snage i brzine, tako želimo i kratko došapje zbog izdržljivosti.
Kratko došapje smanjuje opterećenje Ahilove tetive, a i omogućava dužu natkoljenicu.
Stražnje noge se pokreću prema naprijed pomoću mišića koji polaze sa zdjelice i vežu se za gornji i donji dio natkoljenice. Potiskivanje izvode najsnažniji mišići stražnjih udova. Ti mišići polaze sa zdjelice i križa i ovijaju se oko kostiju gornjeg dijela potkoljenice. To ovijanje omogućava mišićima da vrate koljeni zglob u početni položaj i usput ga ojačavaju. Mišići s područja leđnih slabina i leđa također sudjeluju u toj akciji.
BALANS
Balans ovisi o:
- omjeru veličine glave prema dužini vrata
- omjeru dužine vrata prema dužini leđa i nogu
- omjeru dubine grudiju prema dužini nogu
- općem omjeru dužine prema visini
- pravilnom odnosu prednjih i stražnjih kutova
Promatrajući psa sa strane nećemo zapaziti balans ako su lopatica i nadlaktica pravilno postavljene, a kutovanje stražnjih nogu je loše.
Takav pas ima duži iskorak prednjih nogu nego što to dozvoljava potiskivanje stražnjih nogu. Balans se također ne postiže ako su stražnje noge dobro kutovane, a prednje noge imaju otvorene kutove. Kod takvog psa iskorak prednjih nogu ne može pratiti potiski vanje stražnjih nogu. To su mane koje se često viđaju.
Promatrajući psa u stavu sprijeda, vidjet ćemo da se šape nalaze direktno ispod mišića koji podržavaju lopaticu, odnosno da se stražnje šape nalaze odmah iza stražnjg ruba zdjelice. Kad se počne kretati umjerenom brzinom ova situacija ne mijenja. Ali s porastom brzine, šape konvergiraju prema središnjoj liniji tako da otisci šapa ostaju jedan iza drugog.